Pravna struka već koristi AI. Pitanje je koji alat.

Generativni AI je za dvije godine ušao u svakodnevni rad pravnika. Ne svugdje istom brzinom, ali brojke idu u istom smjeru.

Za pravnika u BiH zato nije pitanje hoće li ovo stići i ovamo. Pitanje je koji alat uzeti i kako da odluka ostane Vaša.

Šta pokazuju ankete

Wolters Kluwer je u maju 2024. anketirao 712 pravnika iz advokatskih kancelarija i pravnih službi u SAD-u i devet evropskih zemalja. Generativni AI barem jednom sedmično koristi 68% ispitanika iz kancelarija i 76% iz pravnih službi.

U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj promjena je još brža. U anketi LexisNexisa iz septembra 2024., među 803 pravnika i saradnika, udio onih koji generativni AI koriste u radu narastao je s 11% u julu 2023. na 41%. Udio onih koji ga ne planiraju uvesti pao je sa 61% na 15%.

Šta to donosi

Prije svega vrijeme. U izvještaju Thomson Reutersa „Future of Professionals“ iz jula 2024. više od 2.200 stručnjaka iz prava, poreza, računovodstva i usklađenosti procjenjuje da će im AI naredne godine uštedjeti oko četiri sata sedmično, a za pet godina do dvanaest. To su njihove procjene, ne izmjereno stanje.

Čvršći dokaz daje kontrolirani eksperiment. U studiji Harvarda i BCG-a iz 2023. 758 konsultanata radilo je isti posao s GPT-4 ili bez njega. Tamo gdje model dobro radi, konsultanti s GPT-4 uradili su u prosjeku 12,2% više, 25,1% brže, a kvalitet njihovog rada ocijenjen je više od 40% bolje nego u kontrolnoj grupi. Riječ je o konsultantima, ne o pravnicima, pa je to dokaz o umnom radu općenito.

Druga polovina iste studije

Ista studija ima i rezultat koji se rjeđe navodi. Na zadatku koji je bio izvan onoga što model zna, konsultanti s AI-jem su za 19 procentnih poena rjeđe došli do tačnog odgovora od onih koji su radili bez njega. Autori to zovu „nazubljena granica“: s jedne strane alat mnogo pomaže, s druge šteti, a granica se ne vidi.

U pravu je ta granica najopasnija tamo gdje odgovor zvuči uvjerljivo. RegLab sa Stanforda je 2024. testirao namjenske alate za traženje propisa i sudske prakse, koji se reklamiraju kao alati „bez halucinacija“. Lexis+ AI i Ask Practical Law AI pogriješili su u oko 17% odgovora, Westlaw AI-Assisted Research u oko 33%. Kao halucinaciju autori računaju netačnu tvrdnju o pravu, ali i tvrdnju uz izvor koji je ne potkrepljuje.

Po čemu birati alat

Iz toga ne slijedi da treba čekati. Slijedi da alat birate po tome koliko procjene ostavlja Vama. Alat kojem se može raditi:

• uz odgovor pokazuje odredbu na koju se oslonio, da je otvorite i pročitate sami;
• kaže kad odgovora nema, umjesto da ponudi uvjerljivu pretpostavku;
• ne traži da mu vjerujete na riječ.

U BiH to ima dodatnu težinu. Propise donose država, entiteti, kantoni i Brčko distrikt, i svaki ih mijenja svojim tempom. Alat koji promaši nivo ne štedi vrijeme. On rizik prebacuje na pravnika čije ime stoji ispod mišljenja.

Amiro gradimo da preuzme traženje i čitanje propisa. Uz svaki odgovor otvara odredbu na koju se oslonio, a odlučujete Vi.