Nije pitanje hoće li, nego šta
Amiro odgovara na pravna pitanja iz stvarnog teksta zakona Bosne i Hercegovine, i svaki odgovor otvara na izvor iz kojeg je nastao. Građeno u BiH, za pravnike koji nose odgovor pod svojim imenom.
Struka mjerljivo usvaja generativni AI, i dobici u produktivnosti su stvarni. Za praksu u BiH prava opasnost nije toliko zakasniti, koliko usvojiti alat koji samouvjereno nagađa.
Usvajanje se dešava tiho, ali se dešava. U samo nekoliko godina generativni AI ušao je u svakodnevni rad pravnih profesionalaca, a najjasnije se to vidi u Evropi.
Za pravnika u BiH pitanje odavno nije da li je taj val stvaran. Pitanje je kako mu pristupiti, a da ime koje stoji ispod odgovora ostane sigurno.
Pomak koji se već mjeri
Brojke to potvrđuju. Anketa Wolters Kluwera iz 2024. godine, provedena među pravnim profesionalcima u SAD-u i devet evropskih zemalja, pokazala je da 68% ispitanika iz advokatskih firmi koristi generativni AI barem jednom sedmično. Naslov tog izvještaja i sam je pitanje: „Seizing the future or falling behind?“
U Ujedinjenom Kraljevstvu pomak je još izraženiji. Prema anketi LexisNexisa iz septembra 2024. godine, udio advokata koji koriste generativni AI u radu porastao je sa 11% u julu 2023. na 41% godinu kasnije. U istom razdoblju, udio onih koji nemaju namjeru da ga uvedu pao je sa 61% na 15%.
Šta usvajanje donosi
Ono što usvajanje donosi jeste vrijeme. U izvještaju „Future of Professionals“ Thomson Reuters Institutea iz 2024. godine, profesionalci procjenjuju da će im generativni AI uštedjeti oko četiri sata sedmično već naredne godine, a do dvanaest sati sedmično u roku od pet godina. To su njihove vlastite projekcije, ne izmjeren rezultat.
Kontrolisani eksperiment daje čvršću sliku. U studiji Harvarda i BCG-a iz 2023. godine („Navigating the Jagged Technological Frontier“), konsultanti koji su koristili GPT-4 završili su 12,2% više zadataka, radili 25,1% brže i dobili oko 40% više ocjene za kvalitet. Riječ je o menadžment konsultantima, ne o pravnicima, pa to vrijedi čitati kao dokaz o generativnom AI-ju i umnom radu uopšte.
Zamka brzog usvajanja
Ista studija nosi i drugu polovinu, koja se rjeđe citira. Kada su zadaci izlazili van onoga u čemu je model kompetentan, konsultanti koji su mu se povjerili prošli su oko 19 procentnih poena lošije. Autori to zovu „nazubljena granica“: unutar domašaja alata dobitak je velik, odmah izvan njega gubitak je stvaran, a granica nije očigledna.
U pravu je ta granica najopasnija tamo gdje alat izgleda najsigurnije. Studija RegLaba sa Stanforda iz 2024. godine pokazala je da čak i namjenski alati za pravno istraživanje, uprkos marketingu „bez halucinacija“, i dalje haluciniraju otprilike na svakom šestom do svakom trećem upitu: preko 17% kod jednog, preko 34% kod drugog. Halucinacija ovdje znači pogrešnu tvrdnju o pravu, ili tačnu tvrdnju uz citat izvora koji je ne podupire.
Ne samo hoće li, nego šta
Iz toga slijedi preokret pitanja. Usvajanje unutar stvarne kompetencije alata je velik, izmjeren dobitak. Guranje samouvjerenog nagađala preko te granice je izmjeren gubitak. Pitanje pred strukom, dakle, nije samo hoće li usvojiti, nego šta usvojiti: alat koji pokazuje svoj rad i zna svoje granice, ili onaj koji nagađa.
U Bosni i Hercegovini taj izbor nosi dodatnu težinu. Pravo je razdijeljeno na nekoliko nivoa: državni, entitetski, kantonalni, Brčko. Slojevi koji se preklapaju, gdje kantonalna odredba može tiho derogirati onu za koju ste bili sigurni da vlada. Samouvjereno nagađalo tu ne štedi vrijeme; ono seli rizik na ime ispod odgovora.
Amiro je građen za drugu stranu tog izbora. Odgovara samo iz stvarnog teksta zakona BiH i svaki odgovor otvara tačnu odredbu iz koje je nastao, da je provjerite prije nego što se na nju oslonite. Kada utemeljenog odgovora nema, to i kaže, umjesto da ponudi uvjerljivu pretpostavku. Bez citata, nema odgovora.
Usvajanje kao oprez, ne kao hrabrost
Poruka nije da požurite. Struka se već pomjera, i taj smjer je izmjeren, ne nagovoren. Ali zaostati se može na dva načina: čekanjem, i usvajanjem alata koji samouvjereno nagađa.
Prvi zastoj se barem vidi. Drugi se otkrije tek kad ime već stoji ispod pogrešnog odgovora. Zato mjerilo nije koliko brzo alat odgovara, nego pokazuje li odakle mu je odgovor i priznaje li kad ga nema. To je izbor koji možete provjeriti sami, i vrijedi ga napraviti mirno.